Knjiga „Tradicija i umjetnost/tkanje, vezovi, boje i ornamenti“ uvodi čitatelje u spoj tradicije i umjetnosti koja je sve prisutnija u našoj svakodnevici. Knjiga na 104 stranice fotografijama i riječju predstavlja umješnost tkalja, te skladnost boja i ornamenata na tradicijskom ukrašavanju tekstila u raznim prilikama na prostorima Moslavine, Hrvatske Posavine, Banovine i Bilogore, ali i mogućnost upotrebe u suvremenom svijetu.
Narodna umjetnost počiva na tradiciji, kao umjetnost koja je u dugom vremenskom razdoblju vezana uz određeno nasljeđe i koja se preobražavala i prilagođavala na specifičan način društvenim i običajnim mijenama i pri tome iskazuje veliku sposobnost otvorenosti različitim utjecajima, preoblikujući i kreirajući vlastiti svijet simbola i značenja. Narodno ruho i njihovo ukrašavanje predstavljaju pučku likovnu umjetnost, pa kao takvu i značajan dio ukupne kulturne baštine. Iako ju se ponekad nekritički idealizira, ipak stoji činjenica da još uvijek nije dovoljno istražena i znanstveno valorizirana niti su određeni njeni estetski i društveni ,,dometi”, ne samo u kulturnom nasljeđu, nego i u suvremenoj kulturi i umjetnosti.
Knjiga Priče iz Kutine /utjecaj nacionalnih manjina na razvoj mjesta/ govori nam o mjestu, životu i ljudima koji su dolazili iz drugih krajeva iste države (Austro-Ugarske monarhije), te stvarali i omogućavali drugima da bolje i jednostavine žive u mjestu koji je imao dobre uvijete za to. Dakle, osim starosjedilaca, najviše Hrvata, u kutinski kraj su se doselili Mađari koji su podigli mali ladanjski dvorac, danas Muzej Moslavine i baroknu crkvu Svete Marije Snježne, zatim Židovi, Nijemci, Česi, Slovaci… Pavoslavci. Oni su kao trgovci i obrtnici došli u grad ili su ostali živjeti u okolnim selima (Rogoža, Brinjani, Veliko i Malo Vukovje, Bršljanica, Kutinica, Selište, Dišnik…). Židovi su podigli i veliko zdanje Templ ili sinagogu, doduše srušenu 1968.g., a tu je i današnja Galerija Muzeja Moslavine, građanska kuća koja je odmah bila sagrađena za Pučku štedionicu u donjem dijelu, dok je katni stambeni dio bio namijenjen za život židovske obitelji Auch.
Sve te građevine, priče i događanja bit će zaboravljeni i netragom nestati ako se ne objave, te time spase od zaborava.
Kutinska etnologinja, povjesničarka i muzejska savjetnica Slavica Moslavac poznata je čuvarica baštine, ne samo kutinskog i moslavačkog, nego i šireg kraja. Knjige će uz autoricu predstaviti recenzentica Božica Brkan, književnica i blogerica, a u glazbenom dijelu nastupit će VA Rusalke.
